29. 08. 2015 - 12:09
Neprijateljstvo staro preko 100 godina pravi problem Borussiji
907
Shares
Neprijateljstvo staro preko 100 godina pravi problem Borussiji

Mkhitaryan ne može igrati protiv Gabale

Neprijateljstvo staro preko 100 godina pravi problem Borussiji

29. 08. 2015 - 12:09
0
Shares

Vjerovatno su svi u Borussiji Dortmund bili zadovoljni nakon žrijeba za Ligu Evrope u petak u Monacu, jer su „milioneri” svrstani u relativno laku grupu C, sa PAOK-om, Krasnodarom i Gabalom. Svi, osim sjajnog armenskog fudbalera Henrika Mkhitaryana.

On je vjerovatno istog trenutka bio svejstan problema koji za njega donosi gostovanje Gabali u Azerbejdžanu, jer jednostavno Armeni nisu dobrodošli u toj državi.

Ubrzo su i u Dortmundu shvatili da diplomatski odnosi između Armenije i Azerbejdžana praktično ni ne postoje, jer je neprijateljstvo ta dva naroda toliko veliko da su ratovali dva puta u 20. vijeku, ukupno devet godina.

Zbog toga su se zabrinuli da li će Mkhitaryan uopšte moći da nastupi 22. oktobra protiv Gabale, a svakako nisu pomogle ni najave pojedinih azerbejdžanskih medija da će 26-godišnji vezista biti uhapšen na aerodromu ukoliko pokuša da uđe u državu.

„Henrik je veoma važan igrač za nas. Igra sjajan fudbal, u odličnoj je formi posljednjih nekoliko nedjelja, i nadamo se da Mkhitaryan neće imati problema da igra u Ligi Evrope”, rekao je Sascha Fige, portparol kluba iz Dortmunda.

Azerbejdžanski mediji takođe napominju da ne postoji ni najmanja šansa da dobije vizu strijelac osam golova i asistent kod još šest pogodaka na prvih sedam mečeva Borussije ove sezone. Mkhitaryan je za reprezentaciju Armenije odigrao 52 utakmice i postigao 16 golova.

Koliko je ova situacija ozbiljna najbolje svjedoči događaj iz 2013. godine, kada je Dortmund savladao Arsenal u Ligi prvala upravo golom Mkhitaryan, a azerbejdžanski komentator u TV prenosu nije smio ni ime da mu izgovori, jer se plašio da će dobiti otkaz. Umjesto toga, samo je ćutao dok su Nijemci slavili pogodak.

Neprijateljski odnosi između Armenije i Azerbejdžana datiraju još iz vremena sa početka 20. vijeka. Poslije raspada Carevine Rusije, 28. maja 1918. godine su i Azerbejdžan i Armenija proglasile nezavisnost, pritom dodajući jedan isti deo teritorije kao svoj, jer su videli u njemu svoje etničko i istorijsko pravo. To je ubrzo dovelo do rata i nekoliko bitki, a sve se završilo tako što je Sovjetski savez „progutao” obje države 1921. godine.

To međutim nije smirilo ni jednu stranu, pa je po raspadu SSSR-a rat praktično samo nastavljen, i trajao je šest godina, do maja 1994. godine.

Sporna je bila oblast Nagorno-Karabaga, u kojoj je pretežno živio armenski narod, a nalazila se na teritoriji Azerbejdžana. Ta regija je glasala za otcepljenje i proglasila nepriznatu Republiku Nagorno-Karabag, poslije čega je došlo do većih sukoba u kojem je raseljeno čak 230 hiljada Armena iz Azerbejdžana i 800 hiljada Azera iz Armenije.

Primirje je potpisano 1994. godine posredstvom Rusije, ali dobri diplomatski odnosi od onda nisu uspostavljeni.

Učitaj još novosti